SPOLJAŠNJI PARAZITI (EKTOPARAZITI)
BUVE
Buve su beskrilni insekti velicine 2 do 4 mm, smedje boje i bočno spljoštenog tela. Pretežno parazitiraju na sisarima. Hrane se krvlju domaćina a tri para nogu omogućavaju im lako skakanje i prelazak sa životinje na životinju.
Odrasla buva živi oko godinu dana. Za to vreme ženka buve polaže jaja u prašini stanova, štenara, u pukotinama drveta, nameštaju, tepisima i vlažnim podlogama.U jednom navratu ženka snese i do 20 jaja, što za životni vek od jedne godine, u uslovima dobre ishrane znači i više stotina jaja.
Vreme potrebno za potpun preobražaj od jajeta do odraslog parazita zavisi od spoljašnje temperature, a u proseku traje mesec dana. Odrasla buva iz ambijenta skokom prelazi na domaćina. Pošto se nahrani krvlju ponovo silazi sa domaćina i ciklus se ponavlja. Ubod buve izaziva peckanje i svrab, životinje su uznemirene, intezivno se češu. Proteini iz pljuvacke buve kod predisponiranih zivotinja dovode do pojave alergijskog dermatitisa. Kod ovih jedinki dovoljan je samo jedan ubod da bi se razvio alergijski dermatitis. Alergija se manifestuje kao upala kože koju prati crvenilo i pojava krasti na tipičnim lokalitetima kao što su ledja i koren repa. Pord toga, buve su prelazni domaćini za larveni obliuk pseće pantljičare Dipilidium caninum
Dijagnoza se postavlja nalazom buva na zivotinji ili nalazom smedje-crnog izmeta buva koji prilikom nanošenja na vlažni beli papir ostavlja crven trag (sastojci krvi)
ZA USPEH PRILOM SUZBIJANJA BUVA NIJE PRESUDNO SREDSTVO KOJE KORISTITE VEĆ ADEKVATAN NAČIN NJEGOVE UPOTREBE
Osnovni princip iskorenjivanja buva je antiparazitski tretmam svih životinja koje borave u istom prostoru kao i samog ambijenta (temeljnim usisavanjem i nedeljnom primenom insekticida). Potrebno je činiti detaljan plan kako suzbiti buve za svaki slučaj ponaosob. Bolje sprečiti negó lečiti - sprečavanje nastanjivanja buva na Vašeg ljubimca je manji problem, a koriste se kvalitetne ogrlice ili “spot on” preparati, tokom cele godine!
KRPELJI
Krpelji su zglavkari koji parazitiraju na mnogim vrstama toplokrvnih i hlanokrvnih životinja i obavezno se hrane krvlju.
Svi krpelji se legu iz jaja, prolaze kroz stadijum larve, zatim lutke i na kraju postaju odrasli, koji se ponovo pare. Ženka krpelja jaja snese na zemlju, obično na neko skrovito mesto (pukotine na drvetu, kamenu i sl.) . Ako ih snese u jesen, jaja će prezimeti i na proleće će nastaviti razvoj. Od kako se izlegu iz jaja, krpelji se hrane krvlju, s tim što larve i lutke uglavnom parazitiraju kod ptica, glodara, malih mesojeda i guštera. Zavisno od klime moguće je da se tokom jedne godine odigra 2-4 ciklusa razmnožavanja krpelja. Kod nas je klima takva da sezona krpelja traje otprilike od marta do oktobra, ali poslednjih godina i u ovome ima odstupanja; nije retkost da prva najezda krpelja bude već u decembru i januaru.
Krpelji iz porodice Argasidae hrane se više puta i zadržavaju se na domaćinu do jednog sata i zatim se otkače, dok se familija Ixodidae hrani po jednom u svakom stadijumu, ali tada ostaje zakačena po nekoliko dana.
Osnovni medicinski značaj krpelja je u tome što su prenosioci za nekoliko veoma ozbiljnih oboljenja pasa (Babezioza, Erlihioza, Anaplazmoza, Lajm-borelioza).
Bolesti koje krpelji prenose:
Babezioza ( Piroplazmoza)
Erlihioza pasa
Lajmska bolest
KRPELJ NE ULAZI POD KOŽU VEĆ SVOJOM PLJUVAČKOM INFICIRA DOMAĆINA
VAŽNO JE ŠTO PRE SKINUTI KRPELJA SA KOŽE, PRE NEGO ŠTO UNESE INFEKT U DOMAĆINA
U NAŠOJ AMBULANTI VRŠI SE LABORATORIJSKA DIJAGNOSTIKA SVIH BOLESTI KOJE KRPELJI PRENOSE
CREVNI PARAZITI PASA I MAČAKA (ENDOPARAZITI)
EHINOKOKUS
Ehinokokoza je hronicno oboljenje domacih zivotinja i ljudi koje nastaje inficiranjem larvenim oblikom psece pantljicare Echinococcus granulosus.
Ehinokokus je najmanja pantljicara pasa, duga je svega od 2 do 6 mm.
Odrasli parazit zivi u crevima psa,vuka, šakala. Gradjen je od tri clančica od kojih je poslednji člančić pun jaja koje zaražena zivotinja sa izmetom izbacuju u spoljašnju sredinu: pasnjake, povrtnjake, baste...
Čovek i domaće životinje (krava,ovca,svinja) zaraze se kada pojedu hranu ili popiju vodu koja je kontaminirana jajima ehinokukusa. Iz jaja se oslobadja larva koja se krvlju raznese do različitih organa, najčešće jetre i pluća, u kojima počinje formiranje ehinokokoznih cista.
PAS SE NE MOŽE ZARAZITI EHINOKOKUSOM AKO JEDE FABRIČKU HRANU, I MESNE NAMIRNICE NABAVLJENE ISKLJUČIVO U LEGALNOJ MESARI
Pas se ne može zaraziti od drugog psa već samo ako pojede iznutrice zaraženog prelaznog domaćina (krava,ovca,svinja) u kojima se nalaze ciste ehinokokusa. Ovo se dešava u krajevima gde se obavlja klanje zivotinja bez sanitarnog nadzora, kada se iznutrice zaklanih životinja bacaju psima.
Redovni tretman protiv crevnih parazita uključuje i sredsvo koje efikasno deluje na Ehinokokus.
Ne zaboravite: Pse nikada ne treba hraniti iznutricama zivotinja koje nisu veterinarski pregledane i termicki obradjene.Ukoliko se psi hrane suvom komercijalnom hranom i termicki obradjenim mesom ne mogu se inficirati ehinokokusnom pantljicarom, pa ne mogu ni biti izvor infekcija za ljude.
DIPILIDIJUM KANINUM
Dipylidium caninum parazitira, pre svega kod pasa i macaka.
Duga je 15 do 50 cm. Jaja pa i čitavi člančići pantljicare izbacuju se izmetom zaražene životinje. Člančići ove pantljičare često se nalaze kao zrna pirinča oko anusa, čak se može uočiti i njihovo kretanje. Za dalji razvoj, do odraslog parazita, potrebno je da jaja pojede prelazni domaćin, .mačja ili pseća buva.
Kada pas ili macka proguta buvu, a sa njom i larve ovog parazita, u njihovim crevima razvija se odrastao oblik pseće pantljičare Dipylidium caninum.
TRETMAN PROTIV OVE PANTLJIČARE I BUVA UVEK SE VRŠI UPOREDO
Dipylidium se lako suzbija odgovarajucim antiparaziticima.
TOKSOKAROZA
Toksokaroza je parazitsko oboljenje pasa i mačaka, najcesce stenadi i mačića, prouzrokovano valjkastim crvima Toksokara kanis kod pasa, Toksokara kati I Toksokara mistax kod mačaka.
Štenad i mačići inficiraju se još pre rodjenja, preko posteljice ili odmah po rodjenju putem majčinog mleka. Kasnije, takođe se mogu inficirati unošenjem infektivnih oblika preko usta.
U crevima, iz jaja se izlegu larve koje probijaju zid creva i putem krvi dolaze do jetre i pluca. Krvotokom, larve iz pluća bivaju raznete do različitih organa (najčešće skeletna muskulatura) u kojima se učaure (uspavane larve). Kod skotnih kuja “uspavane larve” se u odredjenom peridu graviditeta aktiviraju i jedan broj larvi migrira u mlečnu zlezdu dok drugi putem krvotoka preko posteljice odlazi u plod. Zbog toga je toksokarozu praktično imaju svi novorođeni štenci i mačići.
PRVI TRETMAN PROTIV TOKSOKAROZE SE OBAVLJA VEĆ U UZRASTU OD DVE DO TRI NEDELJE ŽIVOTA, I VIŠE PUTA PONOVLJA TOKOM PRVA TRI MESECA ŽIVOTA
Zbog velike prisutnosti ove parazitoze medju psima, otpornosti jaja u spoljašnjoj sredini preporučuje se preventivno tretiranje odraslih pasa 3-4 puta godišnje odredjenim antiparazitskim sredstvima (endoantiparazitici).
There was an uncatched exception